Gdje se nalazimo?

U posljednje vrijeme često se u javnim medijima najavljuje pojava tzv. supermjeseca i to obično senzacionalno, kao da se radi o nekoj iznimnoj astronomskoj pojavi. Pojam supermjesec  ne upotrebljavamo u astronomiji. On je prije nekoliko desetljeća uveden u astrologiju i odnosi se položaj Mjeseca u perigeju (ili u blizini perigeja) za faze mlađaka ili uštapa. Pažnju javnosti obično privuče slučaj je za faze uštapa Mjesec u perigeju (ili u blizini perigeja). Tada je Mjesec prividno veći i sjajniji negoli za uštapa koji nastupa u nekoj drugoj točki Mjesečeve staze udaljenijoj od Zemlje. Možda tada i zaslužuje naziv supermjesec. Mjesec je za uštapa u perigeju  oko 14% prividno veći i oko 30% sjajniji negoli za uštapa u apogeju. Ipak, pitanje je da li mi možemo prepoznati tu razliku. Najbolje to potvrđuje pojava kada nam se čini da je puni Mjesec nad obzorom veći negoli kada zauzme položaj visoko nad horizontom, premda je u tom slučaju čak udaljeniji (za otprilike veličinu Zemljina polumjera) i u stvarnosti nešto manji. Astronomi i drugi znanstvenici (primjerice psiholozi) još uvijek nisu uspjeli u potpunosti objasniti ovu pojavu.

Učestalost nastupanja punog Mjeseca u perigeju (ili u blizini perigeja) vezana je uz iznose anomalističkog i sinodičkog Mjeseca. Četrnaest sinodičkih mjeseci traje otprilike koliko i 15 anomalističkih mjeseci, što iznosi nešto više od 413 dana. Otprilike u tom razdoblju ponavlja se nastupanje uštapa za perigeja, što kako vidimo i nije tako rijetko. Za uštapa koji se događaja u perigeju (ili u njegovoj blizini) Mjesec nije uvijek jednako udaljen od Zemlje. Odstupanja su relativno mala, puno manja od Zemljina polumjera pa kada uspoređujemo Mjesečevu udaljenost za uštapa u perigeju veći doprinos može imati položaj opažača, odnosno vrijeme opažanja.

Na našoj internetskoj stranici pod rubrikom astronomski podaci nalazi se link na online efemeride, za izračun vremena izlaska i zalaska Sunca i azimuta za bilo koje mjesto poznatih geografskih koordinata, pri čemu su informacije dostupne na hrvatskom jeziku.
Također na našoj internetskoj stranici dani su podaci o izlasku i zalasku Sunca za Zagreb.

Tu se nalazi i link (The Astronomical almanac) za izračun podataka za bilo koje drugo mjesto:

http://aa.usno.navy.mil/data/docs/RS_OneYear.php

Pogledajte: Form B – Locations Worldwide. Trebate odabrati godinu (Year), a potom upisati geografske koordinate mjesta i vremensku zonu (pojas).
Primjerice za grad Šibenik čije su geografske koordinate:

geografska duljina (Longitude) 15 stupnjeva i 53 minute istočno od Greenwicha (east) geografska širina 43 stupnja i 44 sjeverno od ekvatora (north) i nalazi se u prvoj vremenskoj zoni (Time Zone) istočno od Greenwicha (east of Greenwich)unos podataka za 2016. godinu izgleda kao na slici desno.

Potom kliknite na “compute table” i dobit ćete tražene podatke za odabranu godinu.
Napomena: Pomoću izbornika “Type of table” istovjetnim je postupkom moguće dobiti i podatke o izlascima i zalascima Mjeseca (moonrise/moonset), te početaka i završetaka građanskog sumraka (civil twilight), nautičkog sumraka (nautical twilight) i astronomskog sumraka (astronomical twilight).