Zvjezdarnica Zagreb logo

O Zvjezdarnici

piše: Dragan Roša

Zvjezdarnica na Popovu tornju u zagrebačkom Gornjem gradu (Opatička 22) utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD), a Gradsko poglavarstvo je za njene potrebe predalo prostorije u Popovu tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Svečano je otvorena 5. prosinca 1903. godine. Oton Kučera,  prvi upravitelj Zvjezdarnice, izrazio je njene temeljne djelatnosti riječima:

“Našemu astronomijskom opservatoriju dvojaka je svrha: 1. da prema svojim instrumentalnim sredstvima i radnim silama doprinosi napredovanju nauke same i 2. da navlastito u hrvatskoj inteligenciji i mladosti širi rezultate ove najuzvišenije, najljepše i najsavršenije nauke prirodne, pak da postane neko središte za sve, koji se zanimaju za ovu nauku u hrvatskom narodu.”

Ugledu Zvjezdarnice pridonio je hajdelberški astronom August Kopff, imenovavši novootkriveni planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice.

Znanost građanstvu i mladima

Zvjezdarnica je od samoga početka intenzivirala rad na promicanju znanstvenih spoznaja, poglavito među građanstvom i mladeži, da bi vremenom popularizacija astronomije i srodnih znanosti te stalna potpora školskoj astronomiji, postale njene osnovne djelatnosti s obzirom na to da su zvjezdarnice u gradovima postupno gubile značenje znanstvenih opažačkih postaja. Najplodnije razdoblje popularizacije počinje 50-ih godina kada je HPD povjerilo brigu o Zvjezdarnici Gabrijelu Divjanoviću. On je gotovo tri desetljeća imao važnu ulogu u unapređivanju promidžbe astronomije i proširenju djelatnosti Zvjezdarnice HPD, koja je putem svojih esperantskih izdanja postala poznata diljem svijeta. Na esperanto je prevođen časopis Čovjek i svemir (Homo kaj Kosmo),  znanstveno-fantastično djelo mladih astronoma Drama u svemiru (Tragedio en la Universo),  publikacija o Međunarodnom (esperantsko-astronomskom) kampu prijatelja mira, organiziranom u Primoštenu i dr. Te su akcije bile i dio šire humanizacije znanosti.

kupola.jpg

Kupola Zagrebačke Zvjezdarnice

Zvjezdarnica – inkubator novih ideja

U vremenu povećanoga zanimanja za astronomiju,  zbog uspješnih letova sovjetskih i američkih letjelica u svemir, pristupa se novim oblicima rada: organiziranju ljetnih astronomskih škola, školskih natjecanja iz astronomije, kampova, tečajeva, astronomskih ekspedicija i opažanja, a nabavkom novog, elektrificiranog teleskopa, 60-ih godina je omogućen kvalitetniji stručni i popularizatorski rad. Veliki kulturološki doprinos Zvjezdarnice i HPD-a bila je nabavka planetarija (1965. godine), koji je poklonjen Tehničkom muzeju, gdje je i danas u funkciji.
Raznovrsnom i opsežnom djelatnošću Zvjezdarnica je vremenom prerasla organizacijski oblik sekcije unutar Hrvatskog prirodoslovnog društva, te je 1971. utemeljena  kao samostalna gradska ustanova, ali je uslijed kadrovskih problema 1980. godine  ponovno pripojena HPD-u. Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske (kasnije AAD Zagreb), osnovano pri Zvjezdarnici 70-ih godina, okupljalo je mnoštvo ljubitelja astronomije i prirodoslovlja te su na Zvjezdarnici stasali i mnogi naši istaknuti znanstvenici. Tradicijskim programima za građanstvo (predavanja, promatranja neba) Zvjezdarnica je postala simbolom kulturnog života grada Zagreba. Potakla je osnivanje astronomskih udruga u cijeloj Hrvatskoj, pružajući im stručnu i tehničku pomoć. U obnovi kompleksa zgrada u Opatičkoj 22 (sredinom 80.-ih godina), koje najvećim dijelom koristi Muzej grada Zagreba, gradske vlasti osigurale su sredstva za preuređenje dijela prostorija za potrebe Zvjezdarnice. Sredstvima Ministarstva znanosti i tehnologije nabavljena je nužna oprema za rad te napravljena  nova kupola i postavljena 1992. g. u samostalnoj hrvatskoj državi.

Zagrebački astronomski savez

Tih godina osnovana je i prva strukovna udruga hrvatskih astronoma – Hrvatsko astronomsko društvo. Ono je Zvjezdarnici povjerilo organizacijsku brigu oko učeničkih natjecanja iz astronomije i ljetnih škola, organiziralo veći broj seminara za nastavnike,  znanstvenih seminara i pozvanih predavanja u Zvjezdarnici. Godine 1996. započima i projekt e-škole iz prirodoslovlja uključujući i područje astronomije. Nažalost, potpora nadležnih državnih ministarstava nije bila dovoljna za ostvarivanje potpune djelatnosti Zvjezdarnice. U sličnoj situaciji našlo se i Hrvatsko prirodoslovno društvo, koje svojim skromnim sredstvima nije bilo u mogućnosti pomoći Zvjezdarnici. Rješenje je nađeno zahvaljujući razumijevanju i potpori Gradskog ureda za obrazovanje i šport Grada Zagreba. Naime, u travnju 1999. godine osnovan je Zagrebački astronomski savez (ZAS), koji predstavlja sponu između zagrebačkih astronoma amatera i gradskog sustava tehničke kulture. Članice osnivači su udruge Astronomsko astronautičko društvo Zagreb, koje godinama djeluje pri Zvjezdarnici, te udruga tehničke kulture “Dr. Oton Kučera”, a kasnije je pristupilo još nekoliko udruga. Istodobno, Zagrebački astronomski savez predstavlja pravni okvir za djelovanje Zvjezdarnice, koja je njegovim utemeljenjen napustila Hrvatsko prirodoslovno društvo.
Dovođenjem Zvjezdarnice ponovno pod okrilje Grada Zagreba, čime su riješena bitna egzistencijska pitanja ove ugledne ustanove duge tradicije, Zvjezdarnica je nastavila zadovoljavati kulturološke i prirodoslovne potrebe stanovnika Zagreba kao i cijele Hrvatske te opstala kao tradicijsko stjecište društvenog života mladeži koju zanima astronomija, astronautika i srodne prirodne i tehničke znanosti. Istovremeno, Zagrebački astronomski savez, koji sada nosi naziv Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez) započeo je proces integracije svih oblika neprofesionalne astronomije koji se javljaju u gradu – amaterske, popularne i školske. Godine 1998.  Zvjezdarnici je dodijeljena Državna nagrada tehničke kulture “Faust Vrančić”, a prigodom 100te obljetnice Zvjezdarnici je uručena Plaketa Grada Zagreba.

rotacija_neba_alan.jpg

Rotacija neba, snimio: Alan Jadanić

Novi teleskop na Zagrebačkoj Zvjezdarnici

U studenom 2007. godine u Zvjezdarnici je postavljen novi teleskop, suvremeni apokromatski refraktor s montažom koja ima računalno upravljanje. Riječ je o teleskopu kupljenim sredstvima Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba. Optičke mogućnosti optimalne su za lokaciju Zvjezdarnice i njenu primarnu popularizatorsku ulogu. Teleskop je opskrbljen dodatnom opremom i što je najvažnije jednostavniji je za upravljanje. Na istu montažu postavljen je i “stari” Zeissov teleskop koji je opremljen uređajima za patrolno opažanje Sunca u H-alfa liniji.
Uz teleskop, u Zvjezdarnici je 2008. godine postavljen i detektor kozmičkog zračenja. To je prvi instrument za detekciju kozmičkog zračenja u Republici Hrvatskoj i dio je međunarodne mreže, tj. projekta pokrenutog pod okriljem UN-a. Detektor je konstruiran u suradnji s Odjelom za kozmičko zračenje (Svemirski okolišni centar Aragat) Alikhanianova instituta za fiziku (Armenija) koji je donirao svu znanstvenu opremu.
Pored znanstvenog značaja, oba ova instrumenta imaju i obrazovnu ulogu.  Zvjezdarnicu posjeti više tisuća učenika i građana tijekom godine i zahvaljujući novoj opremi posjetitelji mogu bolje doživjeti svemir u kojem živimo.
Značajan pomak u obrazovnim projektima ostvaren je i uključenjem Hrvatske u Međunarodnu astronomsku olimpijadu 2006. godine.