Tijekom školske godine organiziraju se tečajevi opće astronomije za učenike osnovnih i srednjih škola, a koje mogu polaziti i građani. Osnovna svrha im je da kroz prikazivanje osnovnih znanja iz astronomije, kod polaznika pobude zanimanje za astronomiju i srodne prirodne i tehničke znanosti.
Predavanja izvode i naši istaknuti stručnjaci i znanstvenici. Predavanja su popularno-znanstvenog obilježja i popraćena su atraktivnim prikazivanjima astronomskih sadržaja. Organizacija tečajeva obuhvaća: izbor tema i predavača, izradu promidžbenih materijala i obavještavanje, pripremu i izradu didaktičkog materijala i ostalo.
Predavanja se održavaju utorkom od 20:15h do 21:00h u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb (Opatička 22, Zagreb).
Tečaj je besplatan, a prethodna prijava nije potrebna. Polaznicima je omogućena nabava izdanja Zvjezdarnice Zagreb (knjiga, karata…) po povlaštenoj cijeni.
Program predavanja prilagođen je za učenike osnovnih i srednjih škola, studente, kao i za druge zainteresirane polaznike.
Napomena: Popis tema u sklopu ciklusa tečaja će se nadopuniti!
Tečaj će obuhvatiti dva ciklusa predavanja:
1. Uvod u astronomiju i astrofiziku – 6 predavanja, od 29.10. – 3.12. 2019.
2. Sunce i planeti – astronomski instrumenti i metode opažanja – zima/proljeće 2020. g.
Detaljan popis predavanja (koji će se nadopuniti):
1. Uvod u astronomiju i astrofiziku – 6 predavanja, od 29. 10. – 3. 12. 2019.
29.10. – Uvodno predavanje, Damir Hržina, dipl. ing.
05.11. – Ustroj svemira I. dio, Filip Šterc, mag. geogr.
12.11. – Ustroj svemira II. dio, Filip Šterc, mag. geogr.
19.11. – Ekstrasolarni planeti, Damir Hržina, dipl. ing.
26.11. – Astrognozija – Zemlja i posljedice Zemljina gibanja, Damir Hržina, dipl. ing.
3.12. – Teleskopi, Damir Hržina, dipl. ing.
2. Sunce i planeti astronomski instrumenti i metode opažanja zima/proljeće 2020. g.
11.02. – Sunce, Stefan Cikota, mag.phys.
18.02. – Merkur, Damir Hržina, dipl. ing.
25.02. – Venera, Damir Hržina, dipl. ing.
3.03. – Mars, Damir Hržina, dipl. ing.
10.03. – Jupiter, Damir Hržina, dipl. ing.
– Saturn, Damir Hržina, dipl. ing.
– Uran i Neptun, Damir Hržina, dipl. ing.
– Pluton, Damir Hržina, dipl. ing.
– Sustav Zemlja-Mjesec, Damir Hržina, dipl. ing.
NAPOMENA: Kalendar je informativnog karaktera.
Posjeti Zvjezdarnici radi opažanja neba su mogući. Opažanje je moguće samo u slučaju vedrog vremena. Prostorije Zvjezdarnice nalaze se na zadnjoj etaži (treći kat) kompleksa zgrada u Opatičkoj 22. Za pojedinačne posjete građana ili manjih grupa (npr. obitelji i sl.) ulaz je besplatan i nije potrebna prethodna najava. Aktualne informacije o radnom vremenu možete naći na poveznici radno vrijeme, ili u zaglavlju ove stranice.
Glavnim teleskopom pod kupolom Zvjezdarnice posjetitelji uglavnom opažaju sjajnija nebeska tijela, poput Mjeseca, planeta i ponekih maglica. Mjesec je najbolje opažati u danima oko faze prve četvrti, kada ga vidimo u obliku srpa. Zbog vlastitog gibanja i gibanja Zemlje, planeti mijenjaju svoj položaj na zvjezdanom nebu, pa su pogodni za opažanje samo u određenim razdobljima. Od planeta najzanimljiviji su Jupiter sa svojim mjesecima i Saturn s lijepo vidljivim prstenom. Izgled noćnog neba, odnosno vidljivost pojedinih zviježđa, mijenja se tijekom godine. Tako primjerice Orionovu maglicu opažamo tijekom zime, Andromedinu galaktiku tijekom jeseni, dok prstenastu maglicu (M51) i kuglasti skup M13 možemo vidjeti tijekom ljeta i rane jeseni.
Povodom posebno atraktivnih astronomskih pojava (poput pomrčina, pojave kometa i sl.) organizira se posebni program opažanja.
Zvjezdarnica ne organizira promatranja meteora (Perzeidi – Suze svetog Lovre, Leonidi, Orionidi …) jer je njih najbolje opažati golim okom s lokacija koje nisu svjetlosno onečišćene.
Školske (i druge) grupe primaju se uz prethodnu najavu (telefonski na broj 01/4851-355 ili e-mailom (info@zvjezdarnica.hr), radi dogovora i rezervacije termina. Uobičajeno se održi prikladno predavanje i upriliči razgledavanje Zvjezdarnice i astronomske opreme te opažanje teleskopom u slučaju vedrog vremena.
Na našoj internetskoj stranici pod rubrikom astronomski podaci nalazi se poveznica na online efemeride, za izračun vremena izlaska i zalaska Sunca i azimuta za bilo koje mjesto poznatih geografskih koordinata, pri čemu su informacije dostupne na hrvatskom jeziku.
Također na našoj internetskoj stranici dani su podaci o izlasku i zalasku Sunca za Zagreb.
Tu se nalazi i poveznica (The Astronomical almanac) za izračun podataka za bilo koje drugo mjesto:
http://aa.usno.navy.mil/data/docs/RS_OneYear.php
Pogledajte: Form B – Locations Worldwide. Trebate odabrati godinu (Year), a potom upisati geografske koordinate mjesta i vremensku zonu (pojas).
Primjerice za grad Šibenik čije su geografske koordinate:
geografska duljina (Longitude) 15 stupnjeva i 53 minute istočno od Greenwicha (east) geografska širina 43 stupnja i 44 sjeverno od ekvatora (north) i nalazi se u prvoj vremenskoj zoni (Time Zone) istočno od Greenwicha (east of Greenwich) unos podataka za 2016. godinu izgleda kao na slici desno.
Potom kliknite na “compute table” i dobit ćete tražene podatke za odabranu godinu.
Napomena: Pomoću izbornika “Type of table” istovjetnim je postupkom moguće dobiti i podatke o izlascima i zalascima Mjeseca (moonrise/moonset), te počecima i završecima građanskog sumraka (civil twilight), nautičkog sumraka (nautical twilight) i astronomskog sumraka (astronomical twilight).
Nažalost zvijezdu nije moguće kupiti (niti imenovati po svojoj želji) premda postoje internetske stranice koje se bave tobožnjom “prodajom” zvijezda. Imenovanje nebeskih tijela je u nadležnosti Međunarodnog astronomskog saveza (https://www.iau.org/), krovne svjetske astronomske organizacije koja na svojim stranicama (http://www.iau.org/public/buying_star_names/) daje detaljnije informacije o toj problematici.
Natjecanja od 2009. godine provodi AZOO tako da sve informacije o uvjetima i terminima treba potražiti na njihovim stranicama http://astronomija.azoo.hr/ i http://www.azoo.hr/. Natjecanja se provode na 3 razine (školska, županijska i državna), a za županijska natjecanja potrebno izraditi praktični rad (1-2 učenika po radu).
Arhiva natjecanja (uključujući testove s rješenjima) od 2001. do 2008 godine nalazi se na našoj stranici:https://zvjezdarnica.hr/edukacija/edukacija/natjecanja-iz-astronomije/
Na Zvjezdarnici moguće je nabaviti knjigu Elementarna Astronomija I. dio koja je prkladna za srednjoškolce, pogotovo za kandidate za državno natjecanje i međunarodnu olimpijadu (https://zvjezdarnica.hr/edukacija/izdavastvo/knjige/elementarna-astronomija-1-dio/). Na našoj stranici nalazi se poveznica na web izdanje knjige Astronomija 1 http://www.zvjezdarnica.hr/knjige/Astronomija1.pdf koja je namjenjena fakultativnoj nastavi astronomije u srednjim školama a dio njenog sadržaja pokriva i program za osnovne škole. Izdavačka kuća Element iz Zagreba izdala je udžbenik “Astronomija za učenike osnovne škole” autora V. Vujnovića. Isti autor objavio je dva udžbenika “Astronomija I. i II”. u izdanju Školske knjige koji su prikladniji za srednjoškolce. Školska knjiga je također izdala udžbenik pogodan za početnu nastavu u osnovnim školama i vidljiv je na poveznici: http://www.gimpoz.hr/repos/files/135076265000-udzbenik-sadrzaj.pdf. Uz udžbenike, kao dodatni materijali mogu se koristiti karte, posteri, časopisi (primjerice vidjeti poveznicu: https://zvjezdarnica.hr/edukacija/izdavastvo/), kao i različite internetske izvore.
Opsežni edukacijski prilozi nalaze se na našim stranicama e-škole http://eskola.zvjezdarnica.hr/.
Arhiva natjecanja (uključujući testove s rješenjima) od 2001. do 2008 godine nalazi se na našoj stranici:https://zvjezdarnica.hr/edukacija/edukacija/natjecanja-iz-astronomije/
U posljednje vrijeme često se u javnim medijima najavljuje pojava tzv. supermjeseca i to obično senzacionalno, kao da se radi o nekoj iznimnoj astronomskoj pojavi. Pojam supermjesec ne upotrebljavamo u astronomiji. On je prije nekoliko desetljeća uveden u astrologiju i odnosi se položaj Mjeseca u perigeju (ili u blizini perigeja) za faze mlađaka ili uštapa. Pažnju javnosti obično privuče slučaj je za faze uštapa Mjesec u perigeju (ili u blizini perigeja). Tada je Mjesec prividno veći i sjajniji negoli za uštapa koji nastupa u nekoj drugoj točki Mjesečeve staze udaljenijoj od Zemlje. Možda tada i zaslužuje naziv supermjesec. Mjesec je za uštapa u perigeju oko 14% prividno veći i oko 30% sjajniji negoli za uštapa u apogeju. Ipak, pitanje je da li mi možemo prepoznati tu razliku. Najbolje to potvrđuje pojava kada nam se čini da je puni Mjesec nad obzorom veći negoli kada zauzme položaj visoko nad horizontom, premda je u tom slučaju čak udaljeniji (za otprilike veličinu Zemljina polumjera) i u stvarnosti nešto manji. Astronomi i drugi znanstvenici (primjerice psiholozi) još uvijek nisu uspjeli u potpunosti objasniti ovu pojavu.
Učestalost nastupanja punog Mjeseca u perigeju (ili u blizini perigeja) vezana je uz iznose anomalističkog i sinodičkog Mjeseca. Četrnaest sinodičkih mjeseci traje otprilike koliko i 15 anomalističkih mjeseci, što iznosi nešto više od 413 dana. Otprilike u tom razdoblju ponavlja se nastupanje uštapa za perigeja, što kako vidimo i nije tako rijetko. Za uštapa koji se događaja u perigeju (ili u njegovoj blizini) Mjesec nije uvijek jednako udaljen od Zemlje. Odstupanja su relativno mala, puno manja od Zemljina polumjera pa kada uspoređujemo Mjesečevu udaljenost za uštapa u perigeju veći doprinos može imati položaj opažača, odnosno vrijeme opažanja.
Opatička 22, PP 943
10001 Zagreb
T: +385 1 4851355
F: +385 1 4851355
E: info@zvjezdarnica.hr
Pronađite što vas zanima.
Jeste li znali?
Zemlja je najveći stjenoviti planet u Sunčevu sustavu.
Copyright © 2006 — 2020 Zvjezdarnica Zagreb. Web dizajn i podrška: Stjepan Tafra. Izjava o privatnosti.