Zvjezdarnica Zagreb logo

Tuesday

14.

May

2024.

Održano predavanje “Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike)”

14. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu u organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Astronomsko astronautičkog društva Zadar i Grada Zadra održalo se predavanje: “Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike)”. Predavanje su održali dr. sc. Dragan Roša i izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović.

Prikazana su opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina, a osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Na temelju potonjih zapisa o astronomskim pojavama, može se zaključiti da se zadarski plemić Šimun Cedulin zanimao za astronomiju i meteorologiju, tim više što su sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje. Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu. No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem i praksom bilježenja neobičnih događanja na zadarskome području, kojima se uzrok tražio (a izgledno i nalazio) upravo u nesvakidašnjim promjenama u kretanju nebeskih tijela, u kontekstu onodobnoga vjerovanja da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.