Zvjezdarnica Zagreb logo

Zbornik Život i djelo Otona Kučere

U Zborniku je objavljeno petnaest radova, priređenih za Znanstveno-stručni skup ‘’Život i djelo Otona Kučere (1857.-1931.)’’, povodom 150. godišnjice rođenja ovoga hrvatskog velikana. Skup je održan 7. prosinca 2007. godine na Zvjezdarnici Zagreb, Opatička 22, u organizaciji Hrvatskoga astronomskog društva i Zvjezdarnice Zagreb Zagrebačkog astronomskog saveza, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića.
zbornik_kucera.jpg
Članovi organizacijskog odbora skupa su bili: Tatjana Kren, prof., prof. dr. sc. Drago Špoljarić, dr. sc. Dragan Roša, mr. sc. Goran Ivanišević i dr. sc. Roman Brajša. Moderatori su bili prof. dr. sc. Mladen Martinis i dr. sc. Dragan Roša. Prigodom održavanja skupa u časopisu ‘’Bolid’’, broj 4/2007., su tiskani sažetci radova na hrvatskom i engleskom jeziku.

U člancima u Zborniku objavljeni su po prvi puta faksimili Kučerine doktorske diplome, različitih priznanja, pisama i drugo, a izvori su bili Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Arhiv Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Dr. Oton Kučera rodio se 1. siječnja 1857. godine u Petrinji. Bio je prvi od trinaestoro djece u braku krajiškog učitelja Franje Kučere i Ide rođ. Bošnjaković. U Otočcu je završio osnovno obrazovanje, a gimnaziju je pohađao u Senju te u Vinkovcima. Maturirao je 1873. g., u dobi od 16 godina. Krajiška stipendija omogućila mu je studij fizike, matematike i astronomije u Beču. U Vinkovcima je, u dobi od 19 godina, počeo predavati fiziku i matematiku u vinkovačkoj gimnaziji, potom u Požegi te u Zagrebu.
Uključio se u osnivanje Hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva 1885. g., u kojem je više desetljeća aktivno djelovao.
Na njegov je poticaj u okviru Hrvatskoga prirodoslovnog društva osnovana astronomska sekcija, a 1903. g. otvorena društvena Zvjezdarnica na Popovu tornju u Zagrebu.
Prelaskom u Zagreb 1892. godine, počelo je Kučerino najplodnije razdoblje stvaralaštva. Godine 1899. promoviran je za doktora filozofije na zagrebačkom sveučilištu te postao predavačem više matematike i teorijske fizike s mehanikom na Šumarskoj akademiji Mudroslovnog fakulteta Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, gdje je predavao sve do umirovljenja, 1915. godine. Na Šumarskoj akademiji je bio suosnivač geodetskog tečaja i njegov prvi predstojnik te je odlikovan naslovom javnoga izvanrednog sveučilišnog profesora.
Pisac je brojnih knjiga i udžbenika, a najveću popularnost postigla je astronomska knjiga ‘’Naše nebo’’. Bio je aktivan i na mnogim drugim poljima: suosnivač je i prvi predsjednik prvoga radio kluba koji je osnovao prvu radijsku stanicu (Zagreb) na području Kraljevine SHS, član književnog odbora Matice hrvatske i njezin predsjednik, predsjednik Društva srednjoškolskih profesora, redoviti predavač u Zagrebačkom pučkom sveučilištu, tajnik Hrvatskoga planinarskog društva, član Bratstva hrvatskog zmaja, član radnik Hrvatskoga književnog društva svetog Jeronima i drugo.
Godine 1915. Kučera je umirovljen, a 1920., nakon sloma Austro-Ugarske monarhije, reaktivirao se i postao srednjoškolskim ravnateljem pri Zemaljskoj kraljevskoj vladi, a zatim i ponovno upraviteljem Zvjezdarnice. Godine 1925. je drugi puta umirovljen.
Umro je 29. prosinca 1931. i pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj.Na znanstveno-stručnom skupu ‘’Život i djelo Otona Kučere (1857.-1931.)’’ svojim su prilozima sudjelovali stručnjaci iz područja prirodoslovnih, tehničkih i humanističkih znanosti i dali svoj prilog poznavanju života i djela hrvatskog velikana Otona Kučere. Radovi objavljeni u Zborniku pokazuju širinu i rezultate njegova djelovanja u znanosti i njenoj popularizaciji, tehnici, kulturi, prosvjeti i športu (planinarstvu). U radovima su izneseni mnogobrojni novi, još nepoznati podaci o djelovanju Otona Kučere te su vrijedan doprinos razumijevanju i vrednovanju njegova ukupnog djelovanja, ali i političkog okvira u kojem je djelovao, obrazovnog sustava njegova vremena, kulturnih stremljenja hrvatskog naroda, razvoja prirodoslovlja i tehnike tog razdoblja i drugo.
Otona Kučeru, najvećega hrvatskog popularizatora tehnike te prirodoslovlja, posebice astronomije, pisca izuzetnih knjiga, znanstvenika, profesora, prosvjetitelja, pedagoga, organizatora i predvodnika brojnih akcija, nazivali su hrvatskim Flammarionom, astronomskim romantičarem, tvrdoglavim entuzijastom, velikim vizionarom, lučonošom na hrvatskim prostorima, ocem hrvatske građanske zvjezdarnice na Popovom tornju u Zagrebu i drugo. Cijeloga je života doživljavao odobravanja i izraze velikog štovanja, ali također i velike kritike pretežito bliskih suradnika te je očito da se radilo o izuzetnoj osobi, koja je zbog svojih širokih sposobnosti i stremljenja često nailazila na nerazumijevanje.
U današnje vrijeme Kučera se sve snažnije pokazuje nezaobilaznim likom u hrvatskoj tehnici, znanosti, kulturi, prosvjeti, književnosti i drugo, o čemu svjedoče i prilozi u ovom Zborniku.

Autori i objavljeni radovi

Agneza Szabo: Utjecaji društvenih i političkih okolnosti na život i rad Otona Kučere (1857.-1931.)
Tihomir Vukelja: Kučerino profesionalno okruženje
Pavle Bucić: Oton Kučera i srednjoškolska nastava
Tatjana Kren i Drago Špoljarić: Kučerino djelovanje na zagrebačkom sveučilištu
Branko Hanžek: Fizičar Oton Kučera
Marijana Borić: Doprinos Otona Kučere istraživanju matematičke i prirodnoznanstvene prošlosti u hrvata
Žarko Dadić: Stavovi Otona Kučere o fizici u prvoj polovici 20. stoljeća
Josip Bratulić: Kučerino djelovanje u Matici hrvatskoj
Alojz Getliher: Kučerin doprinos populariziranju prirodnih – tehničkih znanosti i Oton Kučera i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”
Zvonimir Jakobović: Oton Kučera kao promicatelj onodobnih otkrića i izuma
Milan Sijerković i Janja Milković: Kučera – meteorološki motritelj i prosvjetitelj
Željko Poljak: Oton Kučera – velikan hrvatskog planinarstva
Tatjana Kren: Kučerina uloga u osnitku Zvjezdarnice HPD
Korado Korlević: Asteroid posvećen astronomu, popularizatoru i prosvjetitelju Otonu Kučeri – (7364) Otonkucera
Goran Ivanišević: Oton Kučera – hrvatski prirodoslovac

Zbornik sadrži 41 fotografiju, 27 scaniranih dokumenata, pisma i izvadaka iz raznih izdanja, 2 tablice i 1 crtež. Tiskan je na offsetnom papiru s mekim uvezom. Format B5, 152 stranice.

Cijena: 6,60 EUR (49,73 HRK) (+poštanski troškovi)

Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK